Izmjene u hrvatskim zakonima: Treće poglavlje Porezne reforme

(Last Updated On: 14/03/2019)

Hrvatska Vlada neumorno radi na oporavku ekonomske slike u državi. Već su iza nas dvije faze porezne reforme, donesene 2017. i 2018. godine, postavljajući preduvjete za novo, treće poglavlje. S time u skladu, od 1. siječnja, 2019. godine, izmijenjeno je osamdesetak zakona i podzakonskih akata. Većina izmjena odnosi se na porezni sustav, no tu su i izmjene iz ostalih zakonodavnih područja. Ovdje vam donosimo odabir izmjena koje su izazvale najveći interes.

U skladu s Nacionalnim planom reforme iz 2016. (s pratećim izmjenama 2017. i 2018. godine), hrvatska Vlada nastavlja s naporima usmjerenima prema smanjenju poreznog opterećenja građana i poduzetnika i otvaranju prilika za zdravi oporavak hrvatske ekonomije. Nadalje, Hrvatska se našla pred izazovom manjka radne snage uzrokovanog intenzivnim iseljenjem Hrvata u države s atraktivnijom poreznom strukturom i boljim plaćama. Veliki je broj zakona i podzakonskih akata stoga izmijenjen, ne samo u području poreza i doprinosa, već i u području nekretnina, otočnog gospodarstva i fiskalizacije, u energetskom sektoru, i dr.

Porez na dohodak i doprinosi

2019. godina nam donosi određene promjene vezane uz plaće:

  1. Najviši porezni razred od 36% sada će se primjenjivati na godišnju poreznu osnovicu iznad 360.000,00 kn (odnosno mjesečnu osnovicu iznad 30.000,00 kn), što zamjenjuje dosadašnju granicu od 210.000,00 kn godišnje, odnosno 17.500,00 kn mjesečno. Ova izmjena se primjenjuje na sve isplate izvršene nakon 1. siječnja 2019., što znači, primjerice, i na plaće za prosinac 2018. koje se isplaćuju u siječnju 2019.
  2. Poslodavci sada mogu svojim zaposlenicima isplatiti dodatnih 5.000,00 kn neoporezive nagrade. Svrha ove nagrade nije izravno definirana, a može se isplatiti i u mjesečnim ratama. Ova je izmjena stupila iznimno na snagu već u 1. prosinca 2018. i mnogi su poslodavci iskoristili tu priliku kako bi zaposlenicima isplatili veće božićnice.
  3. Stupio je na snagu i Zakon o minimalnoj plaći kojim se minimalna plaća povećava sa 2.751,00 kn na 3.000,00.
  4. Doprinosi koji se plaćaju na plaću (tzv. bruto dva), umanjeni su za 0,7%. Doprinosi koji se plaćaju iz plaće (bruto jedan), i to doprinos za zapošljavanje (1,7%) i doprinos za zaštitu zdravlja na radu (0,5%) su ukinuti, međutim, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje je uvećan za 1,5%. Ova izmjena, kao i Zakon o minimalnoj plaći primjenjuju se na sve obračune plaće izvršene nakon 1. siječnja 2019., što znači, primjerice, na plaću za siječanj 2019.
  5. Stipendije ne predstavljaju više zapreku da se djeci priznaje status uzdržavanog člana obitelji za potrebe odbitka.

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

  1. Od 1. siječnja 2020., opća stopa PDV-a smanjit će se sa 25% na 24%.
    Snižene stope PDV-a od 13% i 5% se proširuju: određena hrana (svježe meso, riba, jaja, voće i povrće) kao i dječje pelene se od 1. siječnja 2019. nadalje oporezuju stopom od 13%, umjesto dosadašnje stope od 25%, dok se porezna stopa za lijekove, kao i za knjige, dnevne novine i časopise, neovisno o njihovom formatu (npr. elektroničkom), smanjuje na 5%.
  2. Granica od 300.000,00 kn isporučene robe ili obavljenih usluga unutar godine i dalje nameće obvezan upis u registar obveznika PDV-a, međutim od sada ta obveza nastaje tijekom godine, ukoliko se dostigne navedena granica, a ne više, kako je bilo do sada, tek od iduće godine.
  3. Obveznici PDV-a imaju obvezu zajedno s prijavom PDV-a dostavljati i evidenciju o ulaznim računima, u elektroničkom obliku.
  4. Sada se može odbiti 50% pretporeza za nabavu osobnih automobila za osobni prijevoz, neovisno o vrijednosti vozila. Prije ove izmjene ograničenje je bio postavljeno na 400.000,00 kn vrijednosti vozila.
  5. Strani poduzetnici koji posjeduju hrvatski PDV ID broj i koji izdaju račune za robu ili usluge hrvatskim poreznim obveznicima, neće više moći prenijeti poreznu obvezu kao što se to moglo do sada, već će morati zaračunati hrvatski PDV hrvatskom kupcu.

Ostale izmjene

  1. Porez na prijenos nekretnina se smanjuje na 3%. Vlada, nastavljajući sa snižavanjem ove stope, nastoji suzbiti izbjegavanje prijavljivanja prijenosa nekretnina kako bi zemljišne knjige na čitavom području Hrvatske odražavale stvarno stanje.
  2. Porez po odbitku od 20%, od sada se plaća i na kamate, dividende i autorska prava, kod transakcija za koje ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili sličan sporazum i koje se plaćaju osobama s prebivalištem u tzv. poreznim utočištima. Porez po odbitku od 15% se od sada plaća na naknade stranih umjetnika, zabavljača i sportaša.
  3. Računovodstvene evidencije u papirnom obliku se sada mogu pretvoriti u elektronički oblik, za porezne potrebe i potrebe revizije, ukoliko zadržavaju zahtjeve vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti knjigovodstvene isprave.
  4. Obveza podnošenja obrasca OPZ-STAT se podnosi samo jednom godišnje. Prije 2019. godine, obrazac se podnosio kvartalno.
  5. Ukinuta je odredba kojom se od 1. siječnja, 2019. trebalo uvesti obvezno licenciranje računovođa, što je u skladu s preporukama EU da se kvaliteta standarda i usluga osigurava dobrovoljnim certificiranjem, a ne putem formalno nametnutim licencama.

Gore navedeni popis izmjena ne obuhvaća sve izmjene koje su stupile na snagu u 2019., već izbor najinteresantnijih i važnih izmjena.


Silvia Cancedda, Client Relationship Advisor
David Jakovljevic, Tax and Legal Advisor
Eurofast Croatia
T: +385 1 7980 646
E: zagreb@eurofast.eu


Please read our DISCLAIMER

Print Friendly, PDF & Email