Prvog siječnja 2017 godine Hrvatska se suočila sa novim, preustrojenim poreznim sustavom, koji bi prema riječima Vlade trebao stati na kraj praksi čestih izmjena, te konačno postaviti temelje za investitorski atraktivno okruženje. Vlada je pripremila sveobuhvatnu reformu izmjenom čak petnaest zakona vezanih uz poreze. Većina propisa stupa na snagu 1.1.2017. uz nekoliko iznimaka koje se počinju primjenjivati u 2018. ili 2019. godini.
Razlog za ovako značajnu intervenciju u porezni sustav, kako Vlada navodi u svom službenom obraćanju Hrvatskom parlamentu, je visoko porezno opterećenje u usporedbi sa susjednim zemljama te previše obustava, olakšica i oslobođenja sa upitnim učinkom. Radna skupina, osnovana od strane Vlade u travnju 2016 godine, identificirala je svojim analizama 44 promjene u poreznim propisima u periodu od 2012. do 2015 godine, što je dovelo do stanja porezne neizvjestnosti koja predstavlja značajnu prepreku domaćim i stranim investicijama.
Ovom sveobuhvatnom reformom unesene su promjene u sljedeće propise: Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV), Zakon o porezu na dobit (PD), Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na nekretnine, Zakon o doprinosima, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, Zakon o poreznom savjetovanju, Opći porezni zakon, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o admiistrativnim taksama, Zakon o trošarinama, Carinski zakon, Zakon o poreznoj administraciji i Zakon o adminstartivnoj suradnji na području poreza.
S obzirom na opseg izmjena i činjenicu da njihova implementacija tek slijedi, u ovom članku navodimo samo sažetak, dok ćemo u narednim člancima detaljnije obraditi pojedine teme
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
Ranije spomenuta porezna analiza pokazala je povećano opterećenje poreznih obveznika sa manjim prihodima i neadekvatne (previsoke) porezne stope za određena dobra i usluge, kao i visoko porezno opterećenje kod uvoza nekih kategorija strojeva i opreme. S obzirom na navedeno, s ciljem smanjenja poreznog opterećenja, jačanja ekonomije, pojednostavljenja administarcije, izgradnje stabilnog, održivog i jednostavnog poreznog sustava te pružanja pravne sigurnosti poreznim obveznicima, Vlada je predložila, a parlament prihvatio izmjene Zakona o porezenu na dodanu vrijednost.
Umjesto tri porezne stope (25%,13% I 5%) koristiti će se samo dvije (25% i 13%), sa preraspodjelom određenih dobara i usluga unutar stopa. Sukladno Direktivi vijeća EU 016/1065, uveden je porez na vaučere, ali će te odredbe započeti s primjenom od 1. siječnja 2019. Granica za obaveznu prijavu u sustav PDV-a je podignuta na 300,000 HRK (40,000 EUR), također sa odgođenom primjenom, od 1. siječanja 2018. Od 1. siječnja 2017. se manjuje rok za obavezan ostanak u PDV sustavu sa 5 na 3 godine, za obveznike koji su se dobrovoljno registrirali.
Također je omogućeno korištenje 50% pretporeza na stjecanje ili najam motornih vozila čija nabavna vrijednosti ne premašuje 400,000 HRK (53,000 EUR). Za nekretnine oslobođene poreza, postojat će opcija oporezivanja PDV-om, ukoliko je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u trenutku transakcije i ima pravo na odbitak PDV-a.
Ostale izmjene se između ostalog odnose na uvozne i carinske stavke, reciprocitet povrata PDV-a trećim stranama, nove mjere u slučaju sumnje na zloupotrebu PDV ID broja i obveze poreznih obveznika u slučaju sumnje na prijevarne aktivnosti, obavezan sadržaj računa te kaznene odredbe.
Zakon o porezu na dobit
Cilj reforme je smanjenje poreznog opterećenja za sve porezne obveznike, s naglaskom na potporu start-up društvima i razvoj malog poduzetništva. Stoga se smanjuje porezna stopa sa 20% na 18%, a za poduzetnike sa ostvarenim prihodima nižim od 3 miljuna HRK ( 400,000 EUR) stopa će biti 12%. Mali porezni obveznici koji ostvaruju godišnji prihod niži od 3 milijuna HRK će moći birati opciju obračuna poreza na dobit na novčanom načelu.
Kako navodi Vlada, zbog očuvanja fiskalne održivosti moraju se izvršiti neke intervencije u poreznu osnovicu te je stoga ukinuta porezna olakšica za reinvestiranu dobit. Vezano uz to, promjene u priznatim poreznim troškovima su sljedeće: troškovi reprezentacije će se priznati u iznosu 50% (trenutno 70%), dok će se troškovi osobnog prijevoza moći priznati u iznosu 50% (trenutno 30%), ali tek od 1. siječnja 2018.
Dodan je novi stavak vezano uz prethodni ugovor za transferne cijene, te će biti moguće dogovoriti stopu kamate između povezanih osoba, korištenjem metode transfernih cijena ili stopu koju je propisao ministar financija.
Vlada je redefinirala određene uvjete za otpis potraživanja i dala bankama mogućnost otpisa loših plasmana bez iniciranja bankrota ili ovrha (potonje je moguće jedino tijekom 2017. godine). Neprofitne organizacije i lokalne jedinice sa niskom stopom razvoja su također obuhvaćene ovom reformom.
Zakon o porezu na dohodak
Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Zakon o porezu na dohodak su izmjenjeni u formi izmjena i dopuna, dok je s druge strane donesen je u potpunosti novi Zakon o porezu na dohodak. Analiza izvršena od strane ranije spomenute radne skupine identificirala je veliko porezno opterećenje na plaće što ima loš učinak na konkurentnost visko obrazovanih zaposlenika. Uz tu važnu prepreku razvoju hrvatskog društva i ekonomije, analiza naglašava potrebu za pojednostavljenjem procesa utvrđivanja poreza na dohodak, posebno u smislu izvještavanja.
Obzirom na brojne izmjene u ovom Zakonu, donosim sažetak najbitnijh promjena. Dosadašnje porezne stope 12%, 25% i 40% se zamjenjuju sa poreznim stopama 24% i 36%. Porezna stopa 24% se primjenjuje na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17,500 HRK (EUR 2,300) a porezna stopa 36% na osnovicu iznad tog iznosa. Stope se smanjuju za 50% za porezne obveznike sa prebivalištem u određenim lokalnim jedincama koje imaju nisku stopu razvoja i u Vukovaru. Osnovni osobni odbitak (koji smanjuje poreznu osnovicu) je povećan sa 2,600 HRK na 3,8000 HRK. Osnovice i koeficijenti za obračun osobnog odbitka su također izmjenjeni na način koji će obračun plaće učiniti nešto kompliciranijim nego do sad.
Još jedna novost je uvođenje dva nova termina: godišnji dohodak i konačni dohodak.
Godišnji dohodak je onaj koji potjeće od zaposlenja, samostalne djelatnosti ili drugog dohotka, osim dohotka koji se smatra konačnim, i utvrđuje se kroz godišnju poreznu prijavu.
Godišnje porezne stope su 24% za poreznu osnovicu do 210,000 HRK i 36% za poreznu osnovicu preko tog iznosa.Konačni dohodak je dohodak od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, i biti će, ovisno o izvoru oprezivan stopma 12%, 24% I 36%.
Navedne izmjenje nastoje riješiti nedoumice vezane uz dosadašnje provizije o godišnjem obračunu poreza koje nisu bile dovoljno jasne te su bile predmet interpretacije. Također su unsene izmjene u definiranje poreznog tretmana dohotka iz inozemstva i dohotka nerezidenta. Katergorije oporezivoog i neoporezivog dohotka su isto tako izmjenjene, kao i definicija članova obitelji koji se mogu smatrati uzdržavanim članovima. Novi Zakon predviđa i uvođenje elektroničke PK kartice što će smanjiti adminstrativno opterećenje poreznih djelatnika.
U slučaju bilo kakvih pitanja ili potrebe za dodatnim pojašnjenjima, slobodno kontaktirajte naš Eurofast tim u Hrvatskoj:
David Jakovljević
david.jakovljevic@eurofast.eu
Afrodita Taći
afrodita.taci@eurofast.eu
Tel: +385 1 7980 646
zagreb@eurofast.eu